Matthew 13

Ŋgua tambirâŋa ŋana tamâta iliŋi kaniŋa vâsa lâ tâno ilo

Malaka 4:1-20, Luka 8:4-15

1Yesu iporo ŋgua ŋine marumbu lâ, ŋineŋga ipile luma ŋinde ku iyoka ilâ isaŋona Galilaya Lââ bwalika pwali, ŋana ma ipanananzi tamâta. 2Andeta tamâta ŋgu ŋalae tina nde simâ sipasau pasâe ndo lâ i tini. Mine kala Yesu ikâki wâŋga toŋge kulu isaŋona. Aŋga kinzi tamâta ŋgu ŋalae nde simandi sâwa. 3Ŋineŋga Yesu isia ŋgua tambirâŋa rârâ panzi ŋana Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ. Ipainzi tu, “Miki kaloŋo ŋga; tamâta toŋge iyoka ilâ iliŋi kaniŋa vâsa lâ tâno ilo.

4Iliŋi ilâ, ande kaniŋa vâsa pinde nde imbe indue nzâla-kawa, aku sii simâ sika marumbu lâ. 5Aŋga kaniŋa vâsa pinde nde imbe indue tâno mira-mira. Tâno ŋinde nde matatola koŋa tia, kala mata ipâŋga walele. 6Andeta kari ikâki imâ ikana. Aku kâpwa ŋinde ne mburu-mburu kaika tia, kala ŋgâla-ŋgâla ndo lâ, kala imâte. 7Aŋga kaniŋa vâsa pinde nde imbe indue wâlo mata-mata ŋgininzi. Aku wâlo mata-mata ŋinde ipâŋga ŋalae ku ilita, kala kanaŋo ipâŋga tia. 8Aŋga kaniŋa vâsa pinde nde imbe indue tâno ara kulu, aku ipâŋga ŋalae ku ipula kanaŋo. Pinde ipula kanaŋo tamâta ŋalae taitu (100), aŋga pinde nde ipula kanaŋo tamâta ŋato (60), aŋga pinde nde ipula kanaŋo tamâta taitu kanaŋo saŋao (30). 9Ambo miki taŋami keno, ande kaloŋo ŋgua ŋine sondo.”

Yesu ne mâsi ŋana iporo ŋgua tambirâŋa nâ, ne duvi

10Yesu iporo ŋgua ŋine marumbu lâ, ŋineŋga ne pâri-tamâta simâ papa ku sikasoŋa tu, “Mana mana ŋga noko uru kuporo ŋgua tambirâŋa nâ panzi tamâta.” 11Yesu nde iporo taulo tu, “Maro Kindeni itula ŋgua paveâŋa ne duvi pwataki pa miki ŋana i ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ. Andeta iveta mine panzi tamâta pinde, nde tia. 12Tamâta ea ikai ne ilo-kalo ŋana Maro Kindeni ne vetâŋa paveâŋa, ande Maro Kindeni ma ilo-kalo ŋalae ilua i, ma ipipi lâ i ilo. Aŋga tamâta ea tini pwâka tu ikai ilo-kalo ŋinde, ande Maro Kindeni ma ikai tamâta ŋinde ne ilo-kalo tini mwata ŋinde saŋe i. 13Naŋa uru aporo ŋgua tambirâŋa nâ panzi, ŋana tu kinzi matanzi silea, andeta sikura tu simora kelekele toŋge tia. Kinzi sitambira taŋanzi, andeta siloŋo ŋgua ku sisama ne duvi, nde tia. 14Ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia muŋga ikai Maro Kindeni kawa ku iŋgere ŋgua lâ pepa tini ŋana kinzi tamâtani ŋaina nenzi mâsi ŋana siloŋo naneŋgu ŋgua kâ. Iŋgere ŋgua mine tu,

‘Tamâta ŋgu ŋine ma sitambira taŋanzi, andeta ma sisama ŋgua duvi kilala tia. Aku kinzi ma matanzi pareŋge, andeta ma simora kelekele toŋge tia,
15ŋana tu tamâta ŋgu ŋine ilonzi nde pasâe lâ, aku taŋanzi ikai pwapwaka nâ ŋana siloŋo ŋgua kâ, aku sipono matanzi marumbu lâ. Ambo siveta mine tia, ande ma matanzi simora kelekele, aku taŋanzi ma siloŋo ŋgua, aku ilonzi ma sisama ŋgua duvi, ku ma sipalele ilonzi kalonzi simâ pa naŋa, aku naŋa ma aveta tininzi ara kilo’.”
16Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Aŋga miki nde ma kandeka nâ, ŋana tu Maro Kindeni iveta miki matami ikura tu kamora kelekele, aku iveta taŋami ikura tu kaloŋo ŋgua. 17Naŋa aporo mao nâ pami; lâ zo muŋgâŋa, kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta rârâ sitavanzi kinzi tamâta rârâ uru soka Maro Kindeni ne ŋgua muli, kinzi ŋinde ilonzi ndo tu simora vetâŋa kala zo ŋine miki kamora ŋine, andeta simora tia. Aku ilonzi ndo tu siloŋo ŋgua kala ŋine miki kaloŋo ŋine, andeta siloŋo tia.”

Ŋgua tambirâŋa ŋana vâsa liŋiŋa kâ, ne duvi

18Ŋineŋga Yesu ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Kala ŋine miki kaloŋo, ma natula ŋgua tambirâŋa ŋana tamâta iliŋi kaniŋa vâsa lâ tâno ilo ŋinde ne duvi pwataki pami. 19Tamâta ea iloŋo ŋgua ŋana Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ, andeta izizâla ŋana ŋgua ŋinde ne duvi kilala, ande tamâta ŋinde itogo kaniŋa vâsa ŋinde imbe indue nzâla-kawa. Sadana imâ walele nâ ku ikawea ŋgua ŋinde Maro Kindeni muŋga ipau lâ tamâta ŋinde ilo, aku ikai ikâwa ilâ. 20Aŋga tamâta ea iloŋo naneŋgu ŋgua ŋine aku ikai walele nâ ku indeka, ande tamâta ŋinde itogo kaniŋa vâsa ŋinde imbe indue tâno mira-mira. 21Tamâta ŋinde ikai ŋgua ŋinde kaika tia. Mine kala i imo tini nâ, aŋga muli ŋga tamâta pinde simâ, situ malia silua wa siveta kenzi sakamao papa ŋana i ne kalo-tawana kâ. Mine kala tamâta ŋinde ne kalo-tawana nde imbe walele nâ. 22Aŋga tamâta ea iloŋo naneŋgu ŋgua ŋine, andeta ilo ŋalae ŋana tâno ne kelekele, ande tamâta ŋinde itogo kaniŋa vâsa ŋinde imbe indue wâlo mata-mata ŋgininzi. I ne ilo-kalo ŋinde iveta kalo-lokoni papa i ŋana igona ne mbaliŋa rârâ, kala i uru iveta vetâŋa ara pinde, ande tia. 23Aŋga tamâta ea iloŋo Maro Kindeni ne ŋgua ku isama ŋgua ŋine ne duvi kilala sondo, ande tamâta ŋinde itogo kaniŋa vâsa ŋinde imbe indue tâno ara kulu. Kinzi tamâta ŋinde uru siveta vetâŋa ara rârâ, itogo kanaŋonzi mine. Pinde siveta vetâŋa tamâta ŋalae taitu (100), aŋga pinde siveta vetâŋa tamâta ŋato (60), aŋga pinde siveta vetâŋa tamâta taitu kanaŋo saŋao (30).”

Ŋgua tambirâŋa ŋana unza sakamao ipâŋga tâno ilo

24Yesu itambira ŋgua toŋge kilo panzi tamâta mine tu, “Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ, ande itogo tamâta toŋge iliŋi kaniŋa vâsa ara lâ ne tâno ilo. 25Iliŋi lâ, ŋineŋga mbo toŋge, kinzi tamâta sikeno utu lâ, andeta tâno warika ŋinde ne kazâŋa tamâta nde imâ, aku iliŋi unza sakamao vâsa ilâ kaniŋa ŋgininzi. Iliŋi lee marumbu lâ, ŋineŋga ikâwa ilâ. 26Aku muli, ŋineŋga kaniŋa ŋinde ipâŋga kundu ramu aku kanaŋo, andeta kinzi wurâta tamâta matanzi ilâ simora unza sakamao ipagema kuku. 27Aku kinzi wurâta tamâta silâ papa tâno warika ku sipai tu, ‘Ayo, tamâta ŋalae, maka iloma patea tu noko muŋga kuliŋi kaniŋa vâsa ara tâ ilâ noko ne tâno ilo. Andeta mana mana ŋga unza sakamao ŋinde ipâŋga ipagema kuku.’

28Aku tâno warika ipainzi tu, ‘Naneŋgu kazâŋa tamâta toŋge iveta ŋinde’. Ŋineŋga i ne wurâta tamâta sikasoŋa tu, ‘Ayo, noko ilo tu maka ma kalâ kamburu unza sakamao ŋinde piti ku kasau ilâ taitu, tiya?’ 29Andeta tâno warika ileleanzi ku ipainzi tu, ‘Kaveta mine ndimo. Ambo miki ma kakai wurâta ŋana kamburu unza sakamao, ande ma kamburu kâpwa ara tona. 30Mine nde miki ma kapile ruani sipâŋga simandi taitu lee, mambo zo ŋana kâpwa gonâŋa kâ. Ŋineŋga lâ zo ŋinde, ande naŋa ma apainzi naneŋgu wurâta tamâta ŋana kâpwa gonâŋa kâ tu, “Miki kalâ kasau unza sakamao ndoni ilâ taitu muŋga lâ ŋga, ŋineŋga walele nâ kapa wâra-wâra ku karumbia kana lâ. Kaveta mine lâ, ŋineŋga kagona kâpwa kanaŋo ilâ taitu, ku kao ilâ naneŋgu luma ŋana kâpwa kâ ilo”.’”

Ŋgua tambirâŋa ŋana kaniŋa “mastet” vâsa kâ

Malaka 4:30-32

31Yesu iporo ŋgua tambirâŋa toŋge kilo panzi tamâta mine tu, “Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ nde itogo kaniŋa vâsa toŋge, i ŋa tu ‘mastet’. Tamâta toŋge ikai mastet vâsa toŋge, aku ilâ ipau lâ ne tâno ilo. 32Mastet vâsa ŋandai irerege kuku kâi pinde nenzi kapula ŋga; ŋinde nde mota mwata. Andeta muli, ŋineŋga kâi ŋinde ipâŋga ŋalae, aku i ne luandondo nde ipolenzi kaniŋa kie-kie ndoni uru sipau lâ tâno ilo. Ipâŋga kâi, kala kinzi sii kie-kie uru sipagona simâ sisaŋona ne laka kulu.”

Ŋgua tambirâŋa ŋana “yisi” kâ

Luka 13:20-21

33Yesu iporo ŋgua tambirâŋa toŋge kilo panzi tamâta mine tu, “Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ ande itogo ‘yisi’. Taine toŋge ikai yisi ŋinde ku igema tona puroŋa kulo ŋalae toŋge. Igema lee, ŋineŋga puroŋa ŋinde ndoni ipondi kâki.”

Yesu iporo ŋgua tambirâŋa nâ panzi tamâta ŋgu ŋgu

34Yesu iporo ŋgua ŋinde ndoni panzi tamâta lâ ŋgua tambirâŋa nâ. Itula ŋgua toŋge duvi pwataki panzi, ande tia; iporo ŋgua tambirâŋa nâ. 35Aku Yesu ne vetâŋa ŋinde nde iyoke ŋgua toŋge muŋga ŋgua-tulâŋa tamâta toŋge itula. Ŋgua-tulâŋa tamâta ŋinde ikai Maro Kindeni kawa ŋgua ku iporo mine tu,

‘Naŋa ma aporo ŋgua tambirâŋa nâ pami. Mao nâ, naŋa ma atula ŋgua pinde duvi pwataki, ŋgua ŋinde ikeno paveâŋa lâ zo ŋinde naŋa apulia samba wa tâno wa, aku ikeno paveâŋa mine lee ikura lâ zo ŋine.’

Ŋgua tambirâŋa ŋana unza sakamao kâ, ne duvi

36Ŋineŋga Yesu ipilenzi tamâta ŋgu ŋinde, aku ilâ luma ilo. Ŋineŋga i ne pâri-tamâta simâ papa ku sipai tu, “Kupanana maka ŋana ŋgua tambirâŋa ŋana unza sakamao ipâŋga tâno ilo kâ ŋinde ne duvi.”

37Yesu nde itu lâ kawanzi tu, “Tamâta ŋinde iliŋi kaniŋa vâsa ara, ande itogo Tamâta Natu. 38Aŋga i ne tâno ŋinde nde itogo tâno ndoni. Aŋga kaniŋa vâsa ara nde itogonzi tamâta ŋinde Maro Kindeni uru ikai maro panzi. Aŋga unza sakamao nde itogonzi tamâta ŋinde Sadana uru ikai maro panzi. 39Kazâŋa tamâta ŋinde kala iliŋi unza vâsa sakamao, ande itogo Sadana tamwata. Aŋga zo ŋana sigona kâpwa kâ nde itogo tâno ŋine ne zo marumbu. Aŋga kinzi wurâta tamâta ŋana sigona kâpwa kâ nde sitogonzi Maro Kindeni ne aŋelo. 40Kinzi wurâta tamâta nde sigona unza sakamao sirumbia lâ; aku lâ zo muli ŋana tâno ne zo marumbu kâ, ande kinzi aŋelo kala ma siveta mine nâ. 41Lâ zo ŋinde, naŋa Tamâta Natu ma aonzi naneŋgu aŋelo silâ, aku ma sigonanzi kinzi tamâta rârâni uru siveta kiesaka, sitavanzi tamâta rârâni uru siveta tamâta pinde simbe ŋana kiesaka kâ. 42Ŋineŋga kinzi aŋelo ma sikainzi kiesaka tamwatanzi ŋinde rârâni, ku ma sitambiranzi silâ pa yââ ŋalae ne mbââ ilo. Lâ nia ŋinde, kinzi tamâta ŋinde ma sita pâta kanaŋo, aku ma niŋonzi giri-giri ŋana sikai nâna kâ. 43Aŋga kinzi tamâta uru soka Maro Kindeni ne ŋgua muli ŋinde, ande kinzi ma tininzi sinala nia itogo kari mine, lâ tâno wasaseki tamanzi Maro Kindeni ma muli ipulia ŋinde. Ambo miki taŋami keno, ande kaloŋo ŋgua ŋine sondo.”

Yesu itambira ŋgua rua, ne duvi mine: ambo Maro Kindeni ikai maro pa kinda, ande ŋinde nde ara ndo

44Yesu itambira ŋgua mine tu, “Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ, nde itogo ŋine: zo toŋge, tamâta pinde sikai mbumbu rârâ ku sikea lâ tâno toŋge ilo. Mbumbu ŋinde ikeno lee, ŋineŋga zo toŋge, tamâta toŋge isânda kulu lâ. Aku walele nâ tamâta ŋinde ilâ ku ivea kilo lâ tânoni ndaina ilo. I nde indeka pâta lâ, aku ilâ imbalaŋa ne kelekele rârâni ku ikai mbumbu ŋana. Ŋineŋga ilâ ku iko tâno ŋinde.” 45Aku Yesu itambira ŋgua kilo mine tu, “Aku Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ, nde itogo mine: tamâta toŋge uru iroto ŋana mbote-mbote ara pâta tu iko kâ. 46Imo lee, ku zo toŋge, i mata imora mbote-mbote toŋge ara matea nâ. Aku ilâ imbalaŋa ne kelekele ndoni ku ikai mbumbu ŋana. Ŋineŋga ilâ ku iko mbote-mbote ara ŋinde.”

Ŋgua tambirâŋa ŋana viâŋa kâ

47Yesu itambira ŋgua mine tu, “Aku Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ, nde itogo viâŋa toŋge kinzi tamâta pinde sitambira ndue lââ bwalika ilo ku iŋgenzi iŋa kie-kie. 48Viâŋa pipi lâ, ŋineŋga sitapa imâ itoa sâwaneka. Ŋineŋga lambunzi ndue sisaŋona ku sipateanzi iŋa ara sigona lâ kondo toŋge ilo. Aŋga iŋa sakamao nde sikai siliŋi lâ. 49Aku lâ zo muli ŋana tâno ne zo marumbu kâ, ande ma vetâŋa mine nâ ipâŋga. Maro Kindeni ne aŋelo ma silâ sipateanzi kinzi kiesaka tamwatanzi ŋinde muŋga simo tamâta ara ŋgininzi, ku ma sikainzi piti, 50ŋineŋga ma sitambiranzi silâ pa yââ ŋalae ne mbââ ilo. Lâ nia ŋinde kinzi tamâta ma sita pâta kanaŋo, aku ma niŋonzi giri-giri ŋana sikai nâna kâ.”

51Ŋineŋga Yesu ikasoŋanzi ne pâri-tamâta tu, “Miki kasama ŋgua rârâni ŋine ne duvi, tiya?” Ande kinzi sisâu papa tu, “Maka kasama lâ.” 52Aku Yesu isia ŋgua panzi mine tu, “Mine kala kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ ŋinde ilonzi tu Maro Kindeni ma ikai maro panzi, ande kinzi rârâni sitogo luma toŋge warika. I uru ilâ ne luma ilo ku ikai kelekele wasaseki tava kelekele siŋga yâti ipâŋga nia yo.”

Kinzi tamâta lâ Nasarete lawea sipu mulinzi pa Yesu

Malaka 6:1-6, Luka 4:16-32

53Yesu iporo ŋgua tambirâŋa ŋinde lâ, ŋineŋga ipile lawea ŋinde, 54aku itaulo ilâ pa i tamwata ne lawea tina Nasarete kilo. Ipâŋga Nasarete lâ, ŋineŋga iveta wurâta ŋana ipanananzi tamâta lâ nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo. Kinzi nde siloŋo Yesu iporo ŋgua panzi, aku wisinzi motutu lâ. Kinzi siveta “a” papa ku siporo warakanzi nenzi mine tu, “Opopo! Ilo-kalo wa mâsi kaika ndoni ŋinde, ande tamâta ŋine ikai lâ nia ndia, a? 55Tiambo tamâta ŋine tama nde nawalânda tamâta ŋinde uru ipa luma, tiya? Tiambo Maria nde i tina, tiya? Tiambo Yamesi, aŋga Yosepe, aŋga Saimon, aŋga Judas nde i tai kinzi, tiya? 56Tiambo i mwane rârâni nde simo ŋai kuku kinda, tiya? Mine nde ikai ilo-kalo wa kaika ŋinde lâ nia ndia, a?” 57Kinzi siporo ŋgua mine rârâ, aku sipu mulinzi pa Yesu. Aŋga Yesu nde ipainzi tu, “Kinzi tamâta simo lawea ndoni nde ilonzi ara pa ŋgua-tulâŋa tamâta; taitu kinzi tamâta lâ i tamwata ne lawea tina wa i see wukale wa, kinzi ŋinde ilonzi ara papa i, ande tia.” 58Kinzi tamâta lâ Nasarete lawea sio nenzi kalo-tawana ilâ pa Yesu, ande tia. Mine kala iveta mâsi kaika rârâ pinde lâ lawea ŋinde, ande tia.

Copyright information for XSI